Naš Ciklus svjetskog filma i kulture dobio je novo lice, ali zadržao isti karakter! S veseljem predstavljamo novi vizual te najavljujemo prvo ovogodišnje gostovanje – Mađarska, Austrija, Češka i Slovačka donose svoje filmske i ostale specijalitete u siječnju.

Posebno smo ponosni što je Hrvatski audivizualni centar (HAVC) prepoznao kvalitetu i važnost ovog programa te krajem prošle godine postao i službeni pokrovitelj!

Zahvaljujemo Veleposlanstvu Mađarske, Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru Zagreb, Veleposlanstvu Republike Austrije, Austrijskom kulturnom forumu, Veleposlanstvu Češke Republike te Veleposlanstvu Slovačke Republike na svesrdnoj pomoći u realizaciji Mjeseca srednjoeuropskog filma i kulture.

PROGRAM

14. 1. Mađarska

19:00 Semmelweis (2023.)

U goste nam dolazi i glumac Miklós H. Vecsei koji će se pridružiti razgovoru nakon projekcije filma, a nakon razgovora druženje će se nastaviti u predvorju uz mađarsko vino.

Danas ga se sjećamo kao legende: hrabrog i nepokolebljivog čovjeka ispunjenog željom za znanjem i pravdom. Nije slučajno da ga nazivaju “spasiteljem majki”. Međutim, u svoje vrijeme bio je viđen sasvim drugačije. Ostali mađarski liječnici s kojima je radio na bečkoj klinici za porodništvo smatrali su ga ludim: nisu ga zanimale radosti carske prijestolnice, već je živio samo za svoj posao. Austrijski liječnici smatrali su ga nepodnošljivo agresivnim: imao je samo jedan cilj pred sobom – zdravlje majki, i za tu svrhu prelazio je preko svake prepreke, zanemarujući sva pravila. Njegov šef, ravnatelj klinike (Gálffi László), vidio ga je kao živu, neugodnu savjest: jer, ako je teorija doktora Semmelweisa točna i porodničari šire bolest od koje su umrle brojne rodilje, onda su oni svi ubojice… A uz njega je radila primalja (Katica Nagy), koja je u njemu vidjela ono što nitko drugi nije: muškarca koji žudi za ljubavlju i mirom.

21. 1. Austrija

18:00 Druženje uz vino u predvorju Kina.

19:00 Čitav jedan život (2023.)

Austrijske Alpe oko 1900. godine. Nitko ne zna točno koliko godina ima siroče Andreas Egger kada dođe na Kranzstockerovu (Andreas Lust) farmu u dolini. Za bogobojaznog, ali nasilnog seljaka, on je u najboljem slučaju jeftin pomagač. Samo stara Ahnl (Marianne Sägebrecht) brine o dječaku. Kada ona umre, ništa ne zadržava sada već odraslog Eggera (Stefan Gorski). Pun snage i odlučnosti, pridružuje se radnoj skupini koja gradi jednu od prvih žičara koja će također dovesti struju i turiste u dolinu. Svojom ušteđevinom Egger od gostioničara (Robert Stadlober) unajmljuje jednostavnu drvenu kolibu visoko u planinama, gdje stvara dom za sebe i svoju veliku ljubav Marie (Julia Franz Richter). Ali njihova zajednička sreća kratkog je vijeka. Izbija Drugi svjetski rat, Egger biva pozvan u vojsku te završi u sovjetskom zarobljeništvu i vraća se u dolinu tek mnogo godina kasnije. Tamo mu je Marie posljednji put vrlo blizu, a stari Egger (August Zirner) s čuđenjem promatra godine koje su iza njega… Redatelj Hans Steinbichler snimio je film prema istoimenom bestseleru Roberta Seethalera, u kojem predstavlja ljubav prema životu u planinama sa svim njegovim usponima i padovima.

25. 1. Šetnja s Marijom Terezijom

Jedna od najvećih vladarica, rimsko-njemačka carica i ugarsko-hrvatska kraljica Marija Terezija, posjetit će nas u sklopu Mjeseca srednjoeuropskog filma i kulture kako bi nas podsjetila na dane svoje vladavine. Pridružite se ovoj sjajnoj kostimiranoj turi i prošećite s caricom Marijom Terezijom!

Vrijeme i mjesto polaska: u 11 sati ispred Kina Edison.

28. 1. Češka

18:30 Druženje uz vino u predvorju Kina.

19:00 Točka oporavka (2023.)

Godina je 2041. i čovječanstvo je implementiralo inovativnu tehnologiju “točke oporavka”, odnosno vraćanja iz smrti u život. Stanovnici srednje Europe imaju ustavno pravo na oživljavanje u slučaju neprirodne smrti, uz uvjet da su stvorili sigurnosnu kopiju svoje osobnosti unutar posljednjih 48 sati. Mlada detektivka Em Trochinowska, ambiciozna i cijenjena policijska službenica, na tragu je skupini koja se bori protiv ove “neprirodne tehnologije uskrsnuća”, a posljedice slučaja koji nije jednostavan koliko se u početku činio – sežu do najviših političkih razina. Film je dobitnik najznačajnije češke kinematografske nagrade Češki lav, u godini 2023., i to u 5 kategorija: najbolja kamera (Filip Marek), najbolja montaža (Jarosław Kamiński) najbolji zvuk (Samuel Jurkovič, Lukáš Ujčík, Jan Šulcek), najbolja filmska scenografija (Ondřej Lipenský), nagrada publike.

30. 1. Slovačka

18:30 Druženje uz vino u predvorju Kina i kratki uvod u film uz osvrt na 100. godišnjicu rođenja Alexandera Dubčeka.

19:00 Dubček – Kratko proljeće – duga zima (2018.)

Film o Alexandru Dubčeku povijesni je videofilm, realiziran filmskom tehnologijom, a namjera redatelja je da u suradnji s dramaturgijom i najbližim suradnicima stvori djelo koje ovu povijesnu ličnost približava na vjerodostojan način. Bez idealiziranja, bez heroiziranja, već u ljudski uvjerljivom portretu osobe koja je vjerovala u mogućnost demokratizacije totalitarnog režima, pa je neminovno morala doživjeti sudbinu Ikara svoga vremena.